site

WWF logo

Vizual realizat de Ogilvy&Mather pentru campania "Nu ignora pericolul schimbărilor climatice"!

Cilj očuvanja biodiverziteta do 2050. god.

Do 2050. god., očuvati celovitost najizuzetnijih prirodnih predela na Zemlji, čime će se obezbediti sigurna i održiva budućnost za sve

Cilj smanjenja ekološkog otiska do 2050. god.

Do 2050. godine, održati globalni ekološki otisak čovečanstva u granicama Zemljinog kapaciteta za održavanje života i postići ravnomernu raspoređenost prirodnih resursa naše planete

Čime se bavi WWF?

Misija WWF-a je da zaustavi degradaciju životne sredine na našoj planeti i izgradi budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.

Da bismo to postigli, zajedno sa brojnim našim partnerima radimo na očuvanju biodiverziteta i smanjenju ljudskog uticaja na prirodna staništa.

Našu pažnju strateški usmeravamo na očuvanje ključnih predela i ključnih vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa ili ljude.

Takođe radimo na tome da se smanji ekološki otisak čovečanstva– količina zemljišta i prirodnih resursa koji su neophodni za naše snabdevanje hranom, vodom, vlaknima i drvnom građom, kao i apsorpciju CO2 koji emitujemo.

Nije reč o udaljavanju ljudi od prirode.

Ni o vraćanju u prošlost.

Ni o sprečavanju razvoja država ili zajednica.

Već je reč o pronalaženju praktičnih rešenja za zdravu planetu.

Planetu na kojoj će kako sadašnjim tako i budućim generacijama biti omogućen zajednički napredak ljudi i prirode u stabilnoj životnoj sredini.

The evolution of WWF's famous panda logo

Šta danas znače inicijali WWF i kada je njihovo značenje promenjeno?

Kada je osnovan, 1961. godine, WWF je na engleskom jeziku bila skraćenica za World Wildlife Fund  ili na srpskom "Svetski fond za zaštitu divljih životinja".

Međutim, kako se organizacija razvijala tokom 70tih i 80tih godina, tako je WWF proširivao delokrug aktivnosti u cilju očuvanja celokupne životne sredine, a ne samo pojedinih vrsta (kao odraz međusobne povezanosti svih živih stvari). Iako smo nastavili da koristimo dobro poznate inicijale, tokom 80tih naš zvaničan naziv je postao "WWF - World Wide Fund for Nature" ili "Svetski fond za prirodu" (izuzev u Severnoj Americi gde je prvobitan naziv zadržan).

Naime, sve češće se u različitim državama i jezicima WWF koristi pod jednostavnim nazivom “WWF” kako bi se izbegle zabune i dvosmislenosti.

 

Za gotovo 5 decenija, WWF je postao jedna od najvećih i najuglednijih nezavisnih svetskih organizacija za očuvanje prirode.

Sa više od 5 miliona pristalica na svih 5 kontinenata, WWF ima predstavništva u više od 90 zemalja i može slobodno da tvrdi da je odigrao ključnu ulogu u razvoju medjunarodnog pokreta za očuvanje prirode.

Počev od 1985. god., WWF je uložio preko milijardu američkih dolara u više od 12,000 projekata.

Svi ovi projekti i aktivnosti igraju važnu ulogu u kampanji čiji je cilj da se zaustavi ubrzana degradacija životne sredine na Zemlji kao i da se podstaknu njeni stanovnici da žive u većoj harmoniji sa prirodom.

Ovaj odeljak objašnjava kako je ova organizacija od male grupe entuzijasta posvećenih divljim životinjama prerasla u globalnu mrežu koja ima podršku ljudi iz svih sfera života, koji, kao i WWF, brinu o dobrobiti naše planete.

The total population of the mountain gorilla subspecies is about 700 individuals, split almost evenly into two groups: one in the Virunga range of volcanoes on the Uganda-Rwanda-DRC border, and the other in Bwindi Impenetrable National Park, Uganda.

Zašto ovo radimo?

Odluke, aktivnost ili neaktivnost jedne vrste – ljudske – tokom sledeće decenije odrediće sudbinu celokupnog živog sveta planete Zemlje.

Širom sveta, biodiverzitet i prirodna staništa nestaju brže nego ikad.

Zašto? Zbog toga što ljudi koriste vodu, šume, divlje životinje i druge prirodne resurse brže nego što se oni mogu obnoviti, zagađuju i menjaju prirodna staništa, kao i klimu čitave planete.

Ovo uništava ekosisteme koji snabdevaju i nas i celokupan živi svet pijaćom vodom, hranom, čistim vazduhom, pružaju utočište, itd.

Milioni ljudi, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama, već osećaju posledice – nesigurnost po pitanju bezbednosti hrane i vode, češću pojavu prirodnih katastrofa i bolesti.

Ako nastavimo u ovom pravcu, stvari će se mnogo pogoršati.

Naša planeta je dostigla kritičnu tačku...

@import url('http://s3.amazonaws.com/getsatisfaction.com/feedback/feedback.css');